Kulturni krajolik – model valorizacije, zaštite, upravljanja i korištenja kulturne baštine – ProHeritage (HRZZ UIP–2017–05–2152), Sveučilište u Zadru

Kulturni krajolik – model valorizacije, zaštite, upravljanja i korištenja kulturne baštine – ProHeritage (HRZZ UIP–2017–05–2152), Sveučilište u Zadru

Temeljni cilj projekta je uspostavljanje hrvatskog modela valorizacije, zaštite, upravljanja i korištenja kulturne baštine, a temeljenog na krajoliku kroz upotrebu Povijesne Karakterizacije Krajolika. Cilj je sukladan konceptima o baštini koji su inkorporirani u različite oblike praksi koje zahvaćaju baštinu kao što su znanstvena i stručna arheologija u Europi i svijetu te u legislativama (Europska konvencija o krajoliku, Firenca 2000., Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima, Republika Hrvatska).

Projekt se razvija kroz dvije osnovne velike faze, faze valorizacije i zaštite te faze upravljanja i korištenja. Valorizacija i zaštita započinju uspostavljanjem modela. Temelj modela predstavlja platforma Povijesne Karakterizacije Krajolika (PKK). Metode i procedure ove platforme će biti primijenjene na područjima Općine Jasenice i Grada Obrovca čime je zahvaćeno zaštićeno područje PP Velebit.

Studija slučaja zahvaća krški krajolik stoga će metode i procedure biti prilagođene baštini u kršu, a s obzirom na sačuvanost površinskih struktura što je izrazita karakteristika krških krajolika. Stoga je jedan od ciljeva razrada i prilagodba koherentnog sustava valorizacije baštine u kršu koja će biti primjenjiva na čitavom krškom dijelu zemlje.

Pristup projekta je u skladu s preventivnim, a ne spasilačkim karakterom očuvanja kulturne baštine. Upravo holistički pristup baštini uz korištenje suvremenih alata omogućuje razvijanje učinkovitih sustava valorizacije, zaštite, upravljanja i korištenja baštine. Osim valorizacije i zaštite baštine projekt za cilj ima i razvijanje primijenjene arheologije kao svojevrsne ekstenzije primarne struke, a kroz sinergiju sa društvenim znanostima. Kraj arheologije u praksi je baština kao najdirektniji način sudjelovanja u društvu. Stoga su ciljevi u ovoj fazi povezani sa upravljanjem i korištenjem baštine i cjelokupnog antropogenog prostora u procesima planiranja i razvoja.

Voditelj:

Izv. prof. dr. sc. Igor Kulenović, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilište u Zadru (glavni istraživač)

Suradnici:

Prof. dr. sc. Uroš Stepišnik, Oddelek za geografijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani (konzultant)

Izv. prof. dr. sc. Miro Stošić, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku (istraživač)

Doc. dr. sc. Denis Radoš, Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru (istraživač)

dr. sc. Martina Dubolnić Glavan, PhD, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru (istraživač)

Doc. dr. sc. Vedrana Glavaš, Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru (istraživač)

dr. sc. Filomena Sirovica, Arheološki muzej u Zagrebu (istraživač)

dr. sc. Vinko Bakija, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilište u Zadru (istraživač)

dr. sc. Gabrijela Vidić, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilište u Zadru (istraživač)

Neda Kulenović, mag. archeol. Laboratorij za geoprostorne analize, Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru (istraživač - doktornadica)

Šime Vrkić, dipl. archeol.,  Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilište u Zadru (istraživač – doktorand/asistent)

Sara Iglić, mag. archeol. Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilište u Zadru (istraživač – doktorandica/asistentica)