1. UVOD 

U skladu s obavezama iz Uvjeta zaštite prirode za organiziranje rekreativnog ribolova na rijekama i jezerima u Parku prirode „Velebit“ propisanih od tada nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (Klasa: 612-07/03-13/33, Ur.broj: 531-06/2-RD-03-3 od 18. lipnja 2003. godine) a na temelju rezultata višegodišnjih znanstvenih istraživanja provedenih od Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, Zoologijski zavod, autora prof.dr.sc. Milorad Mrakovčić, doc.dr.sc. Perica Mustafić, dr.sc. Marko Ćaleta, mr.sc. Davor Zanella, Ivana Buj, dipl.ing, Zoran Marčić, prof.biol., i objedinjenih u znanstvenoj studiji „Procjena stanja ihtiofaune na području Javne ustanove Park prirode Velebit – Ihtiofauna i ribarstvo“, Javna ustanova „Park prirode Velebit“ utvrđuje mjere zaštite u skladu s kojima je obavezno provoditi rekreativni ribolov na ribolovnim vodama unutar granica zaštićenog područja Parka prirode „Velebit“.


2. RIBOLOVNA PODRUČJA I RIBOLOVNE ZONE U PARKU PRIRODE VELEBIT

2.1. Ribolovne vode Parka prirode „Velebit“ dijele se u tri ribolovna područja:

1) ribolovno područje rijeke Ričice

    - obuhvaća tok rijeke Opsenice, jezero Sv. Rok i tok rijeke Ričice

2) ribolovno područje jezera Štikada

    - obuhvaća jezero Štikada

3) ribolovno područje rijeke Zrmanje

    - obuhvaća tok rijeke Zrmanje od izvora do granice Parka kod 

      Obrovca, te tokove rijeka Dobarnice, Krupe i Krnjeze


2.2. Ribolovne zone i uvjeti ribolova

2.2.1. Ribolovno područje rijeke Ričice


Dijeli se na dvije ribolovne zone:

I zona – tokovi rijeke Ričice i Opsenice

Dozvoljen je ribolov na muhu po principu ulovi i pusti.

II zona – jezero Sv. Rok 

Dozvoljen je ribolov na muhu i bilo kojim umjetnim mamcima.

2.2.2. Ribolovno područje jezera Štikada

          Dozvoljen je ribolov s jednim ribolovnim priborom s najviše dvije udice.

          Ribolovni pribor mora biti pod stalnim nadzorom ribolovaca.

          Sportski ribolov se dozvoljava izričito samo s obale.

2.2.3. Ribolovno područje rijeke Zrmanje

          Dijeli se na četiri ribolovne zone:

I zona – od izvora Zrmanje do ušća rijeke Krupe u  Zrmanju,

                                      uključujući rijeke Krupu i Krnjezu

  Dozvoljen je ribolov samo na muhu bez upotrebe plovaka i

                                      utega.

II zona – od ušća rijeke Krupe u Zrmanju do Janković buka

  Dozvoljen je ribolov na muhu i bilo kojim umjetnim

                                      mamcima

III zona – od Janković buka do grada Obrovca

  Dozvoljen je ribolov samo s jednim ribolovnim priborom s 

                                      najviše dvije udice. Ribolovni pribori moraju biti pod stalnim 

                                      nadzorom ribolovaca. Iako je u II zoni moguć ulov i nekih 

                                      morskih vrsta, ribolov je dozvoljen samo alatima iz

                                      slatkovodnog športskog ribolova što zabranjuje bilo kakve

                                      mreže, vrše, osti, parangale, podvodne puške i sl.

IV zona – akumulacija Razovac

  Dozvoljen je ribolov s jednim ribolovnim priborom i najviše

                                      dvije udice. Ribolovni pribori moraju biti pod stalnim

                                      nadzorom ribolovaca. 

                                      Sportski ribolov se dozvoljava izričito samo s obale.

Ribolov se u potpunosti zabranjuje na prvih 800 metara toka Zrmanje počevši od  

            njezina izvora, prvih 600 metara toka Krupe počevši od njezina izvora, te prvih  

            600 metara toka Krnjeze počevši od njezina izvora. Ova područja služe za             

            repopulaciju ribljeg fonda cijele Zrmanje. Na Dobarnici je, kao dijelu III 

            ribolovne zone Zrmanje, na cijeloj dužini toka dozvoljen ribolov.

2.3. Unutar Parka prirode „Velebit“ nalaze se također izvori i dijelovi gornjih

            tokova rijeka Brušanice, Lopuže, Ljubice, Rizvanuše, Bužimnice, Otešice,  

            Pazarišnice s Tisovcem, Glamočnice i potoka Bakovac. Na ovim vodama je             

            zabranjen ribolov osim u znanstvene i obrazovne svrhe uz dopuštenje 

            Ministarstva zaštite okoliša i prirode o čemu sve informacije mora imati Javna 

            ustanova „Park prirode Velebit“.

1. 2.4. Javna ustanova „Park prirode Velebit“ izrađuje, organizira i nadzire           

            provođenje godišnjeg plana gospodarenja ribolovnim zonama uz dopuštenje 

            Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

3. DOZVOLE

Za rekreativni ribolov izdaje se dozvola.

Dozvola se izdaje na vrijeme od 1 dana i godišnje.

Dozvola se može izdati osobama koje posjeduju uvjerenje o položenom ribičkom ispitu.

Posebnu pogodnost u cijeni godišnje ribolovne dozvole imaju članovi lokalnih športsko-ribolovnih udruga uz obavezu sudjelovanja najmanje na dvije akcije čišćenja i održavanja ribolovnih voda tijekom jedne ribolovne sezone.

Posebnu pogodnost u cijeni godišnje ribolovne dozvole imaju invalidi Domovinskog rata Republike Hrvatske.

Dozvole se mogu kupiti

- u Upravi Parka prirode „Velebit“ u Gospiću 

- kod nadzornika i ribočuvara na terenu

- na lokacijama na terenu o kojima je Ustanova do početka ribolovne sezone dužna

  obavijestiti korisnike

U ribolovnom području Zrmanja dozvoljeno je 1500 dnevnih dozvola u I, II i III zoni, a za potrebe domaćih i stranih gostiju predviđeno je 500 dnevnih dozvola te se ne smije prijeći maksimalni broj od 2000 ribolovnih dana. U IV zoni nema ograničenja u broju ribolovnih dana.

U ribolovnom području Ričice dozvoljeno je 100 dnevnih dozvola. U ribolovnoj zoni i neograničen je broj dnevnih dozvola i dozvoljava se samo ribolov po principu „ulovi i pusti“. U ribolovnoj zoni II maksimalan broj izlovnih dana ne smije biti veći od 100.

U ribolovnom području Štikada dozvoljeno je 700 dnevnih dozvola te se ne smije prijeći maksimalan broj od 700 ribolovnih dana.

3.1. Cjenik ribolovnih dozvola za 2012. godinu

Tablica 1.

*   odnosi se na članove lokalnih športsko-ribolovnih udruga („Pijor“ Lovinac, „Pastrva“  Gračac, „Mlinica“ Kaštel Žegarski, „Krka“ Knin i „Lika“ Gospić) uz obavezu sudjelovanja najmanje na dvije akcije čišćenja i održavanja ribolovnih voda tijekom jedne ribolovne sezone 

** invalidi Domovinskog rata Republike Hrvatske

3.2. Namjena novca od prodaje ribolovnih dozvola 

Novac od prodaje ribolovnih dozvola uplaćuje se na žiroračun Ustanove.

Ustanova se obavezuje isti novac utrošiti namjenski kako slijedi:

• • tisak ribolovnih dozvola
• • promidžba zaštite ihtiofaune i ribolova (stručni časopisi, web stranice, tisak promidžbenih materijala)
• • vođenje statistike ulova slatkovodnih riba
• • znanstvena ekološko ribarska istraživanja, monitoring ihtiofonda i sl.
• • označavanje pojedinih zona, znanstvene informacije, prirodoslovni putovi itd.
• • ostale aktivnosti nužne za podizanje kvalitete ribolova na ribolovnim vodama Parka prirode „Velebit“

4. NADZOR I RIBOČUVARSKA SLUŽBA

Nadzor nad provođenjem Mjera zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja ribolovnih zona (dalje u tekstu – Mjere), vršiti će Služba nadzora i ovlašteni ribočuvari.

Ustanova će ugovorno precizirati poslovne odnose s ribočuvarima.

Osnovni zadatak nadzora i ribočuvarske službe sastoji se u kontroli poštivanja zakonskih propisa u ribolovu u odnosu na najmanju dozvoljenu veličinu ulovljene ribe, dozvoljenu količinu ulova, poštivanje dozvoljenog dnevnog vremena ribolova, upotrebu odgovarajućeg ribolovnog pribora, ispunjavanje obaveza ribolovaca i njihovog odgovornog ponašanja 

• - promatranju i čuvanju lokacija gdje se riba mrijesti, praćenju brojnosti riba na mrijestu i uspjehu mrijesta
• - promatranju, evidenciji i pravodobnoj reakciji na sve moguće promijene i izvanredna događanja na vodama.

5. PRIBOR, NAČIN RIBOLOVA I DOZVOLJENI ULOV

1. 1) U akumulacijama (jezera Sv.Rok, Štikada i Muškovci (Razovac)) dozvoljen je ribolov šaranskih vrsta (babuška, šaran, linjak) tehnikom ribolova na dnu ili ribolova na plovak.
2. 2) Ribič može koristiti istovremeno samo jedan ribolovni pribor – jedan čovjek-jedan štap – jedna ili dvije udice.
3. 3) Zabranjen je ribolov u ribolovnim vodama zaštićenog područja Parka prirode „Velebit“ uz upotrebu žive ili mrtve ribe kao mamaca.
4. 4) Zabranjuje se upotreba ronilačkog odijela u ribolovne svrhe u svim ribolovnim vodama Parka prirode „Velebit“, osim u iznimnim slučajevima uz pismeno odobrenje radi znanstvenih istraživanja.
5. 5) Rekreativni ribolov se smije obavljati samo od izlaska do zalaska sunca što znači da je zabranjen ribolov noću i to u proljeće od 20 sati do 04 sata ujutro, ljeti od 21 sat do 03 sata ujutro i u jesen od 19 sati do 03 sata ujutro.
6. 6) Dozvoljen je dnevni ulov kao što je navedeno u Tablici 2.
7. 7) Ulovljena riba ne smije se stavljati u promet.
8. 8) Potočna pastrva i kalifornijska pastrva čija je duljina manja od 30 cm mora se odmah neoštećena vratiti u vodu.
9. 9) Svaki ribič koji lovi ribu po principu „ulovi i pusti“ mora imati prostirku, antiseptik i primjeren podmetač (veliki otvor podmetača i mali promjer mreže podmetača).

Tablica 2.

6. OSTALA PRAVILA SPORTSKOG RIBOLOVA U ZAŠTIĆENOM 

PODRUČJU PARKA PRIRODE VELEBIT

6.1. Svi postupci vezani za organizaciju poribljavanja na ribolovnim vodama Parka

prirode „Velebit“ provoditi će se isključivo u organizaciji i pod nadzorom Javne

       ustanove „Park prirode Velebit“ uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

6.2. Sve mjere koje uključuju aktivnosti s ciljem zaštite ribolovnog područja,

       prirodnih mrjestilišta i  poboljšavanja gospodarenja ihtiofaunom, provoditi će

       isključivo Javna ustanova „Park prirode Velebit“.

6.3. Selektivni izlov na babušku i sunčanicu s ciljem što većeg smanjenja količine

      ove vrste u ribolovnim vodama, organizirati će se prema odobrenju  Javne

      ustanove „Park prirode Velebit“ uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode. 

6.4. Lov, sakupljanje i vađenje svih vodenih organizama u vodama unutar granica

       Parka prirode „Velebit“ nije dozvoljeno, osim u znanstvene i obrazovne svrhe

       na temelju dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

6.5. Zabranjuje se prebacivanje riba i njihov izlov elektoagregatom prilikom pada

       vodostaja. 

7. ZAŠTITA, ISTRAŽIVANJA, PRAĆENJE STANJA I OČUVANJE 

            RIBOLOVNIH PODRUČJA 

1. 7.1. Park prirode „Velebit“ u cijelosti se nalazi unutar preliminarne Nacionalne

ekološke mreže Hrvatske (NEM) i obuhvaća važna područja za divlje svojte i stanišne tipove

7.2. Vode unutar Parka prirode „Velebit“ prvenstveno su dio zaštićenog područja

       (kategorija parka prirode na nacionalnoj razini i rezervata biosfere na

        međunarodnoj razini), a temeljem odluke uprave Ustanove, provedenih

        znanstvenih istraživanja i definiranog monitoringa,  i ribolovne vode.

1. 7.2. Koncepcija zaštite ribljih vrsta i njihovih staništa, sa stanovišta zaštite prirode

puno je kompleksnija i uvjetuje stroža pravila načina obavljanja ribolova.

7.4. Ribe u slatkim vodama dijelovi su prirode važni za Republiku Hrvatsku i imaju 

njezinu osobitu zaštitu, a u posebno zaštićenim dijelovima prirode u smislu            posebnog zakona (Zakon o zaštiti prirode, „Narodne novine“ br. 70/05) ne mogu  se loviti i uzgajati pod uvjetima utvrđenim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu  (pročišćeni tekst zakona, „Narodne novine“ br. 49/05) i propisima donesenim na   temelju istog. Članak 3 navedenog Zakona jasno kaže 

„U zaštićenim dijelovima prirode dopušten je ribolov i uzgoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode na mjestima koja odredi nadležna javna ustanova“.

7.5. Javna ustanova „Park prirode Velebit“ uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i 

       prirode provoditi će kontinuirano znanstvena ekološko-ihtiološka istraživanja kako bi 

       mogla pratiti stanje uvjeta za obavljanje rekreativnog ribolova unutar granica 

       zaštićenog područja.

Planinarstvo

Planinare privlači raznolikost prirodnih ljepota, vidici na more, bogatstvo krških oblika, kontrasti primorske i kopnene padine, jedinstvo kopna i mora, botanički i zoološki rariteti, vrlo dobri i brojni prilazi, oko 1000 km šumskih cesta, petnaestak pl. Kuća, dva nacionalna parka (Paklenica i Sjeverni Velebit) i prirodni rezervati, dobro markirani uzdužni „Velebitski planinarski put“ i, posebno vrijedna, uzdužna turistička“Premužićeva staza“ kroz sjeverni i srednji Velebit kojoj po ljepoti i dužini (50km!)nema premca u našoj zemlji i nadaleko izvan nje.

Savjeti za izlete.
Pješački prilazi sa ličke strane znatno su ugodniji od onih s primorske,prvo zato što nisu izloženi suncu i drugo, što počinju već na visini oko 600 metara, ali su vidici mnogo skučeniji. Pješaci mogu stići na hrbat Velebita i nekom autobusnom linijom (na Vratnik, Oltare, Oštarije, Prezid), pa odmah početi sa visinskim pohodom. Velebitom treba putovati u malim skupinama zbog ograničenog kapaciteta kuća i skloništa. Hranu valja nositi sa sobom. Posve je opskrbljen jedino  hotel Velebno na Oštarijama, a djelomice Borisov dom u Paklenici i dom na Zavižanu. Orijentacijski je najlakši pohod trasom VPP-a uzdužnim markama putem koji traje oko tjedan dana. Najljepši dio puta je bez sumnje Premužićeva staza kroz Rožanske i Hajdučke kukove. Poprečni prijelaz Velebita zanimljiviji je od uzdužnog, zbog raznolikosti i bogatstva promjena, ali i neusporedivo naporniji. Prikladan je način za upoznavanje Velebita i  duži boravak u nekoj kući koja može poslužiti kao uporište za izlete.(Zavižan, Veliki Alan, Ravni Dabar, Oštarije, Paklenica i dr.). Posjetitelji sa vozilima mogu, zbog mreže šumskih cesta, stići u blizinu gotovo svih najviših vrhova, tako da uspon od ceste ne traje više od sat-dva (iznimke su Sv. Brdo i Vaganski vrh). Za ulaz u NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica plaća se ulaznica, a kampirati se ne smije bez dozvole. Velebitska je osobitost uzdužna trasa na primorskoj padini, na visini oko 800 metara, koja je jedinstvena po zanimljivim prirodnim oblicima. Sastoji se od niza lijepih dolaca i duliba, odijeljenih od mora nazubljenim bijelim kukovima. U novije doba markirane su uzdužne staze i vođe puta većih skupina dobro će učiniti ako izletnike dovezu autobusom na neki Velebitski prijevoj, provedu ih 6-7 sati hoda hrptom do drugog prijevoja, gdje ih opet treba dočekati autobus . Na taj se način izbjegava vraćanje istim putem.

Planinarska sezona
praktično traje cijelu godinu, ali je u zimskom dijelu godine češće bura, snažan vjetar koji zna potrajati i dulje vrijeme. Ljeti su također moguća opasna nagla zahlađenja, a pri naletu bure i dugotrajna magla na planinskim hrptovima, pa zato i ljeti sa sobom treba ponijeti opremu za zaštitu od kiše i hladnoće. Ljeti valja izbjegavati uspon iz Hrv. Primorja, pogotovo sredinom dana, jer su gole i kamenite padine izložene suncu pa u njima ponekad vlada neizdrživa vrućina. Najprikladnije doba za posjet ljetnih mjeseci, zbog najstabilnijeg vremena. Brdske ceste su redovito od studenog do svibnja pod snijegom.

Pitka voda
Zbog krškog terena, Velebit oskudijeva pitkom vodom. Ionako malobrojni izvori često presuše. Jame snježnice teško je naći, a u bunarima i cisternama voda je sumnjive čistoće. Zato je vodu najbolje ponijeti sa sobom u planinu, a vodu iz bunara i cisterni prokuhati ili klorirati prije uporabe. Pojedini rijetki izvori u planini koji nikad ne presušuju, posebno su spominju planinarskim vodičima koje treba proučiti prije izleta uz prikladnu kartu područja koje se posjećuje.

Velebitski planinarski put

Velebit je zbog svoje dužine, niza pl. kuća i Premužićeve visinske uzdužne staze vrlo prikladan za markiranje uzdužne staze. Prvi takav Velebitski planinarski put otvorio je PSH 4. srpnja 1969. Nakon domovinskog rata, put je ponovno predan na uporabu 17. lipnja 2000. s malo promijenjenom trasom (zbog gubitka domova na Štirovcu i Visočici te radi izbjegavanja nesigurnih područja). Dugačak je oko 100km; počinje na Zavižanu, završava u Velikoj Paklenici i obilježen je slovom V. Na njemu je 20 KT . Putniku daje cjelovitu sliku o Velebitu i njegovim glavnim svojstvima. Stekao je veliku popularnost tako da je samo do1991.god.raspačano oko 7000 dnevnika i podijeljeno oko 2000 spomen-znački. Tiskan je dnevnik puta s vodičem i izrađena značka priznanja. Dnevnik se naručuje u HPS-u (Zagreb, Kozarčeva 22).

Velebitska obilaznica

Tijekom Domovinskog rata, u dijelu Velebita podalje od ratnih zbivanja, Komisija za planinarske putove HPS-a označila je prilaze četerdesetak izabranih točaka u sjevernom i srednjem Velebitu i 2.lipnja. 1994. predala ih na uporabu pod nazivom „Velebitska obilaznica“. Najsjevernija točka je Vratnik, a najjužnija  Baške Oštarije. Godine 1995.god. tiskan je vodič-dnevnik po obilaznici. Na putu je35KT, a za pismeno priznanje potrebno je obići najmanje 27 KT, što se dokazuje otiskom žiga u dnevnik ili fotografijama. Dnevnik-vodič naručuje se kod Hrvatskoga planinarskog saveza (Zagreb kozarčeva 22).

Premužićeva staza

Vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana do Baških Oštarija, povezuje 57 km duga planinarska staza. Nazvana je po svom projektantu Anti Premužiću, znamenitom graditelju putova i staza po Velebitu. Gradnja staze trajala je svega 3 godine (1930-1933.). Radove su izvodili brojni radnici iz podvelebitskih sela. Izgradnjom staze omogućen je pristup u najnepristupačnije i najljepše dijelove Velebita dotad poznate samo malom broju stanovnika. Pošto nema velikih uspona njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. Utočište mogu pronaći u nekoliko planinarskih objekata koji se nalaze u blizini staze. Kvalitetom gradnje i uklopljenosti u prirodni okoliš ova staza se smatra remekdjelom graditeljstva.

Alpinizam

Na području srednjeg Velebita, lokalitet Ravni Dabar, alpinistička je zona gdje je dozvoljeno sportsko penjanje i to na slijedećim stijenama (kukovima):

• Visibaba / Agin kuk
• Čelina kuk
• Rujičin kuk

Prilikom utvrđivanja najpovoljnijih lokacija za sportsko penjanje vodilo se računa da alpinističke aktivnosti ne naruše bogatstvo i raznolikost flore i faune (prvenstveno ptičja gnijezda).

Položaj endemičnih biljnih vrsta izvan je ili uz penjačke smjerove. Upozoravaju se penjači da ne trgaju i ne beru endemične i zaštićene biljne vrste. Preporuča se da se prilikom penjanja zaobiđu rozete s listovima ili busenove zvončića (Campanula fenestrellata, C. waldsteiniana) koje rastu u pukotinama stijena.

Zabranjuje se postavljanje novih smjerova bez znanja Uprave Javne ustanove „Park prirode Velebit“. Postavljanje novih smjerova trebaju razmotriti stručnjaci, ornitolozi odnosno botaničari.

Smještaj:
Penjači mogu potražiti smještaj u najbližem planinarskom domu u Ravnom Dabru ili na Baškim Oštarijama (planinarske kuće: „Vila Velebita“ i „Prpa“; kamp „Velebit“).

Rafting

Rafting staza na rijeci Zrmanji počinje u naselju Kaštel Žegarski te se nastavlja kanjonom Zrmanje do željeznog mosta u naselju Muškovci gdje je kraj staze.

Rafting je dopušten tijekom mjeseca ožujka, travnja, svibnja, lipnja, listopada i studenog. Tijekom mjeseca srpnja, kolovoza i rujna dopušteno je plovljenje na istom području kajakom dvosjedom. Ukoliko se redovitim nadzorom utvrdi značajan pad vodostaja rijeke Zrmanje u navedenim mjesecima, Ustanova ima pravo zabraniti obavljanje raftinga.

Za organiziranje rafting izleta i vožnje kanuom na rijeci Zrmanji od 2012.g. zadužene su slijedece agencije:

Raftrek Travel d.o.o., 01-652 1666, Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; www.raftrek.hr

RIVA d.o.o.: tel. 023/689-920, Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; www.yurf.net .

Biciklizam

Biciklističke staze sjeverni Velebit

STAZA 1
Od početne točke staza ide glavnom cestom u smjeru Senja prolazeći kroz zaseok Glavaši te s laganim usponom nastavlja dalje istom cestom do odvojka za svetište Majke Božje od Krasna na Plasi. Do Svetišta dalje vodi dobra makadamska cesta (u dužini od 5km) blagog, uspona koja dijelom prolazi kroz bjelogoričnu i crnogoričnu šumu, a dijelom pruža predivan panoramski vidik na Krasno i okolne vrhove koji ga nadvisuju. Prije same crkve MBK ponovno počinje asfalt odakle se staza serpentinama spušta prema zaseoku Devčići na glavnoj cesti.
Na svetištu svakakotreba posjetiti crkvu Majke Božje od Krasna iz 17. stoljeća. Ako kod crkve skrenete desno prema motelu pružiti će vam se prekrasan vidik na Krasno ali i dijelove Gackog i Ličkog polja, a za dobre vidljivosti i na vrhove južnog Velebita i ličke Plješivice.
Kod Devčića staza skreće desno glavnom cestom do zaseoka Krčić gdje ponovno skreće desno na lokalnu asfaltiranu cestu koja vodi kroz zaseok Dujmišići i Polje gdje se ponovno spaja na glavnu cestu nastavljajući dalje do početne točke.
U Dujmišićima se mogu vidjeti stare šterne od klesanog kamena, različitih oblika, često sa otvorima «grljcima» isklesanim iz jednog kamena, na kojima možete utažiti žeđ ili čuti njihovu povijest od ljubaznih domaćina. U Polju se može vidjeti i župna crkva sv.Ante, te razgledati novootvoreni muzej šumarstva - jedini u Hrvatskoj.
Duljina staze: 14 km

STAZA 2
Od početne točke staza vodi glavnom cestom do zaseoka Polje odakle se odvaja lijevo i preko zaseoka Dujmišići do Krčića gdje se ponovno spaja na glavnu cestu kojom  preko Devčića ide u smjeru Otočca. Staza zatim skreće desno u smjeru Kosinja asfaltnom cestom u dužini od 1,8 km, pa zatim ponovno desno na makadam, a nakon 300 m ponovno skreće desno na šumski kolski put koji se u početku blago penje a zatim se nešto strmije spušta. Ovo je najteža dionica staze i treba biti oprezan zbog nepredvidivog oštrog kamenja i blata. Za manje iskusne bicikliste preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici. Staza se nakon 1 km ponovno spaja na makadamski put  koji vodi kroz živopisni krajobraz pašnjaka, kamenih zidova i crnogorične šume do zaseoka Dolac odakle dalje ide asfaltiranom cestom 2,3 km do početne točke.Druga varijanta: 100 m iza zaseoka  Devčići skrene se desno na makadamsku cestu s koje se pruža lijepi pogled na zaseok Dolac, a koja se nakon 2 km ponovno spaja na asfaltnu cestu kojom se nastavlja do početne točke.
Dužina staze: 12 km

STAZA 3
U početku kao i staza 1 vodi sve do odmorišta Jatare nakon čega skreće desno na akadamsku cestu kojom se nakon 2,5 km dolazi do zaseoka Dujmišići. Oni koji žele kombinirati više staza mogu 200 m prije Dujmišića na račvanju nastaviti ravno i doći na stazu 1 i 2 kod Devčića. Put prolazi kroz živopisni krajolik kamenih suhozida, prirodnih kamenih ''skulptura'', mirisnog ljekovitog bilja, a s njega se pruža vidik na krasnarske zaseoke i okolne vrhove. Ova staza je posebno zanimljiva u jesen kada se uz nju mogu pronaći pa i iskušati razni šumski plodovi (lješnjaci, drijen, glog, šipak). Od zaseoka Dujmišići  staza se dalje ponovno poklapa sa stazom 1 do početne točke.
Duljina staze: 7 km

STAZA 4
Kreće se od početne točke kao i kod staza 1 i 3 ali se u zaseoku Krč (na križanju cesta Senj  Štirovača) skreće lijevo prema Štirovači. Nakon 150 metara u zaseoku Anići skreće se desno asfaltiranom cestom u smjeru Zavižana tj. zaseoka Vukelići. 100 metara nakon zadnjih kuća, a prije kraja asfalta staza vodi desno makadamskom cestom koja u hladovini crnogorične i bjelogorične šume vijuga između zelenih pašnjaka ograđenih kamenim suhozidima. Nakon 1,7 km staza se lijevo odvaja na kolski put kojim se nakon 500 metara dolazi do zaseoka Ivetići. Odatle dalje nastavlja asfaltom do zaseoka Glavaši i glavne ceste kojom se vozi natrag do raskrižja Krč i dalje istim putem do početne točke. U Glavašima se može posjetiti «Krasnarski park» sa zasađenim autohtonim biljnim vrstama, uređenim stazama i klupama za odmor. Ova staza preporučljiva je onima s manje biciklističkog iskustva.
Duljina staze: 7 km

Kombinacija svih staza. Kreće se stazom 1 sve do Devčića te se dalje nastavlja stazom 2 preko Dolca do uprave NP Sjevrni Velebit, zatim dalje stazom 4 preko Vukelića do Glavaša, a onda stazom 3 preko Ogorka i Dujmišića do početne točke.

STAZA 5
Ova biciklistička staza osmišljena je tako da ima tri ulaza (početne točke), Vratnik, Oltari i Sv. Juraj. Od svakog ulaza staze samostalno idu nekoliko kilometara da bi se potom spojile na zajedničku kružnu stazu tzv. prsten.
Prsten je dužine 14 km i ide u smjeru Stolac-Žukalj-Tuževačka glavica-Livadice-Liskovac-Stolac.

STAZA 5
Ova biciklistička staza osmišljena je tako da ima tri ulaza (početne točke), Vratnik, Oltari i Sv. Juraj. Od svakog ulaza staze samostalno idu nekoliko kilometara da bi se potom spojile na zajedničku kružnu stazu tzv. prsten.
Prsten je dužine 14 km i ide u smjeru Stolac-Žukalj-Tuževačka glavica-Livadice-Liskovac-Stolac.

Opis staze:
0-prsten: od naselja Stolac staza se penje asfaltnom cestom do naselja Žukalj (1,5 km), a zatim skreće desno na makadamsku cestu kojom se vozi 3,5 km do račvanja cesta kod Tuževačke glavice, te nastavlja desno preko Vedrog polja do račvanja Livadice (3,8 km). Odatle se nastavlja ravno makadamom do naselja Liskovac (3,2 km), a zatim još 1 km asfaltom do Stolca tj. početka prstena.

I varijanta: Vratnik – prsten: staza kreće s prijevoja Vratnik sa parkirališta bivšeg motela (gdje se mogu i ostaviti automobili) makadamskom cestom u smjeru juga do naselja Alan (3,5 km), odakle dalje nastavlja asfaltnom cestom do naselja Stolac (2,7km) gdje se spaja na prsten.

II varijanta: Oltari – prsten: staza kreće iz naselja Oltari asfaltnom cestom ispod kapelice u smjeru sjevera do naselja Rakita  tj. račvanja ceste prema Tuževcu (2,6 km) odakle se dalje spušta makadamom do račvanja cesta kod Tuževačke glavice gdje se spaja na prsten.

III varijanta: Sv. Juraj – prsten: staza kreće od magistralne ceste D8 u Sv. Jurju asfaltnom cestom za Novo naselje, te se dalje serpentinama penje do naselja Hrmotine (7 km) svladavajući visinsku razliku od 600 metara. Dalje se nastavlja makadamom preko naselja Samaržije do račvanja Livadice (2 km) gdje se spaja na prsten. 1 km poslije naselja Samaržije moguće je skrenuti desno do vidikovca Crni vrh (0,7 km) gdje se nalazi protupožarna osmatračnica i odakle se pruža prekrasan pogled na podvelebitsko primorje i otoke kvarnerskog arhipelaga. Ova varijanta je najteža jer se kreće s gotovo 0 mnm  i konstantno se penje do 1000 mnm zbog čega treba ponesti dovoljno vode i ne kretati po jakom suncu jer je staza dosta otvorena bez hladovine.

SREDNJI VELEBIT

STAZA 1 / Brušane – Rizvanuša – Brušane
Početna točka staze nalazi se u Brušanima kod skretanja za poučnu stazu „Terezijanu“ (Stara pila). Staza skreće sa glavne ceste Gospić-Karlobag na makadamsku cestu prema Brušanskoj dulibi, te prolazi kroz krajolik bogat raznim biljnim vrstama (glog, grab, šipak, lijeska, crni bor, bukva).
Sa staze se pruža pogled na okolne vrhove od kojih se posebno ističu Konjevača i Sadikovac. Nakon 3 km stiže se na proplanak uz koji teče potok Suvaja i gdje se može zastati i otpočinuti u natkrivenoj drvenoj kućici. Staza dalje presijeca Suvaju te nastavlja drugom stranom Brušanske Dulibe. Na 9,3 km od početne točke dolazi se na križanje gdje je moguće izabrati 2 pravca - za Brušane (ruta 1a) ili za Rizvanušu (ruta 1b).
Rutom 1a skreće se ulijevo u pravcu Brušana gdje se stiže nakon 3,3 km i nakon dolaska na glavnu cestu i skretanja ulijevo stiže se do početne točke.Skretanjem udesno nakon dolaska na glavnu cestu može se kroz selo Brušane stići do Rizvanuše. Ova varijanta staze duga je 14 km.
Ruta 1b je duža tura i na križanju (9,3 km) nastavlja se ravno prema Rizvanuši. Staza prolazi kroz bukovu šumu i ljeti je osobito ugodna zbog hlada koji pruža. Prolazeći stazom pruža se lijep pogled na Dulibu i okolne vrhove. Na 17-om km dolazi se u pitoreskno podvelebitsko selo Rizvanušu gdje staza dalje nastavlja asfaltom i vodi do spajanja na glavnu cestu Gospić-Karlobag, a zatim skreće lijevo i kroz Brušane vraća se na početnu točku. Duljina staze: 24 km

 
STAZA 2 / Baške Oštarije – Stupačinovo – Prpići
Početna točka staze je ispred hotela „Velebno“ nakon čega se kreće desno glavnom cestom prema Karlobagu i nakon 400 m ponovno skreće desno prema selu  Stupačinovo. Ovim dijelom staza je asfaltirana i prolazi kroz bukovu šumu dok na 2,4 km skreće ulijevo na makadam. Na ovom području pruža se pogled na  Dabarske kukove sa desne strane te se prolazi podno brda Badanj. Na 3,4 km staza se počinje spuštati prema zaseoku Prpići gdje je potreban oprez zbog oštrog  kamenja i blata (manje iskusnim biciklistima preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici). Nakon 500 m staza se spaja na užu asfaltnu cestu koja vodi do glavne ceste Gospić-Karlobag (5,1 km).
Prije silaska na glavnu cestu preporuča se odlazak na vidikovac Kubus s kojeg se pruža predivan  pogled na otok Pag i more s jedne, te oštarijsku udolinu i velebitske vrhove s druge strane. Nedaleko vidikovca nalazi se planinarska kuća „Prpa“. Glavnom cestom se vraćamo prema početnoj točki odnosno hotelu  „Velebno“.
Duljina staze: 7 km

Pošto je staza relativno kratka preporučamo Vam da nastavak svog posjeta  Baškim Oštarijama provedete u šetnji poučnom stazom „Terezijana“ na kojoj ćete, u kratkom roku, iskusiti oba „lica“ Velebita - ličko i primorsko. Na Oštarijama se nalazi još jedan planinarski dom („Vila Velebita“) i to na glavnoj cesti kada se krene u  pravcu Gospića. Ukoliko ste prvi put na ovom području svakako biste trebali posjeti podvelebitski gradić Karlobag gdje se nalaze mnogi sakralni objekti od kojih je najpoznatiji kapucinski samostan s bogatom zbirkom vrijednih slika i knjiga.

STAZA JUŽNI VELEBIT

Staza počinje uz državnu cestu D 27 Gračac - Obrovac, na odvojku za Kaštel Žegarski, odakle spuštajući se prolazi kroz krajolik obrastao niskim grmljem i makijom. Ovdje je potrebna oprezna vožnja zbog jake strmine i oštrih zavoja. Na 4,5 km moguće skretanje udesno (ruta a) na makadamski put prema Ravnom Golubiću. Nakon 1,5 km stiže se u selo odakle se pješice može nastaviti označenom planinarskom stazom do vidikovca gdje se pruža prekrasan pogled na Sastavke  ušće Krupe u Zrmanju (1 h).
Nastavak staze vodi do škole u Golubiću (5.8 km) gdje je moguća ruta b: skreće se desno na makadamsku stazu i nakon 1 km stiže se do zadnjih kuća odakle se pruža veličanstven vidik na kanjon Krupe. Ukoliko vam vrijeme dopušta preporučamo da se spustite planinarskom stazom pješice do Kudina mosta koji već stoljećima postojano odolijeva naletima vode spajajući obje obale Krupe.
Od Golubića staza dalje kreće u pravcu Kaštel Žegarskog i nakon manje od kilometra stiže do vidikovca iznad strmog kanjona rječice Krnjeze odakle se pruža pogled na ušće Krnjeze u Krupu. Od vidikovca staza se spušta prema manastiru Krupi (11,4 km) te nastavlja prema Kaštel Žegarskom (17,3 km) kroz koji protječe jedna od najljepših i najčišćih hrvatskih rijeka - Zrmanja. Ovdje se također nalazi i početak rafting staze za sve željne rafting avanture na Zrmanji.
Nakon izlaska iz naselja Kaštel Žegarski skreće se desno u pravcu Obrovca. Vozeći ovuda  pruža se pogled na  duboko usječeni kanjon Zrmanje. Nakon sela Bogatnik (23,9 km) staza se odvaja desno prema Bilišanima i nastavlja makadamskim putem. Sa staze se pružaju vidici na kanjon Zrmanje te na vrhove Velebita. Na 29,3 km staza nastavlja asfaltom prema Bilišanima gdje nakon 1.6 km skreće desno na makadam te stiže do Muškovaca gdje je kraj biciklističke staze. U Muškovcima je ujedno i kraj rafting staze. Ovdje se moguće odmoriti i okrijepiti, prošetati do Berberovog buka, obići selo Ogare, osvježiti se od ljetnih vrućina kupanjem u bistroj Zrmanji, te vožnja čamcem.
Duljina staze: 30,9 km

PRAVILA PONAŠANJA U VOŽNJI BICIKLOM:  

1. Prije svake vožnje proučite stazu kojom mislite prolaziti! Uvijek ponesite kacigu i biciklističku odjeću, po mogućnosti svjetlije boje.
2. Vozite po dopuštenim stazama! Ne ostavljajte duboke tragove po prirodi i ako je teren blatnjav ne radite još veće žljebove. Ne radite nove staze i putove.
3. Nadzirite svoj bicikl! Poštujte brzinu i obazirite se na motorna vozila oko sebe, naročito ako se vozite po prometnoj cesti.
4. Poštujte prednost na stazi! Naročito ako dolazite s leđa. Usporite,b najavite se zvoncem ili ako je potrebno stanite.
5. Ne ostavljajte tragove! Ne bacajte otpatke za sobom. Ako stanujete ili djelujete blizu biciklističke staze pomozite zajednici u očuvanju in održavanju okoliša, flore i faune.
6. Nikad ne plašite životinje! Iako čovjek često ne čuje vaš dolazak, životinja će to vrlo vjerojatno čuti, a onda će se uznemiriti. Sigurno ne želite uznemirene životinje, stoga budite oprezni i nikako nasilni.

* Kako pojedine dionice ovih staza idu po šumskim cestama koje koriste Hrvatske šume za obavljanje svojih djelatnost (transport drva, izvlačenje drvnih sortimenata, sječa  i sl.) treba voziti s više opreza i držati se prometnih pravila. Postoji mogućnost povremene   zabrane korištenja staza u vrijeme opsežnijih aktivnosti Hrvatskih šuma na terenu, zbog čega se je poželjno informirati prije vožnje.
** Na stazama se mogu vidjeti i tragovi životinja, srna, jelena, divljih svinja, pa i medvjeda, a one koje posluži sreća moći će ih vidjeti i u živo. Preporučljivo je ponesti dvogled.
***Za one koji ne žele susret s medvjedom ne preporuča se vožnja rano ujutro i kasno popodne.