• Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
  • default color
  • color1 color
  • color2 color
  • color3 color

Biciklizam


Biciklističke staze sjeverni Velebit

Bicilističke staze

STAZA 1
Od početne točke staza ide glavnom cestom u smjeru Senja prolazeći kroz zaseok Glavaši te s laganim usponom nastavlja dalje istom cestom do odvojka za svetište Majke Božje od Krasna na Plasi. Do Svetišta dalje vodi dobra makadamska cesta (u dužini od 5km) blagog, uspona koja dijelom prolazi kroz bjelogoričnu i crnogoričnu šumu, a dijelom pruža predivan panoramski vidik na Krasno i okolne vrhove koji ga nadvisuju. Prije same crkve MBK ponovno počinje asfalt odakle se staza serpentinama spušta prema zaseoku Devčići na glavnoj cesti.
Na svetištu svakakotreba posjetiti crkvu Majke Božje od Krasna iz 17. stoljeća. Ako kod crkve skrenete desno prema motelu pružiti će vam se prekrasan vidik na Krasno ali i dijelove Gackog i Ličkog polja, a za dobre vidljivosti i na vrhove južnog Velebita i ličke Plješivice.
Kod Devčića staza skreće desno glavnom cestom do zaseoka Krčić gdje ponovno skreće desno na lokalnu asfaltiranu cestu koja vodi kroz zaseok Dujmišići i Polje gdje se ponovno spaja na glavnu cestu nastavljajući dalje do početne točke.
U Dujmišićima se mogu vidjeti stare šterne od klesanog kamena, različitih oblika, često sa otvorima «grljcima» isklesanim iz jednog kamena, na kojima možete utažiti žeđ ili čuti njihovu povijest od ljubaznih domaćina. U Polju se može vidjeti i župna crkva sv.Ante, te razgledati novootvoreni muzej šumarstva - jedini u Hrvatskoj.
Duljina staze: 14 km

 

STAZA 2
Od početne točke staza vodi glavnom cestom do zaseoka Polje odakle se odvaja lijevo i preko zaseoka Dujmišići do Krčića gdje se ponovno spaja na glavnu cestu kojom  preko Devčića ide u smjeru Otočca. Staza zatim skreće desno u smjeru Kosinja asfaltnom cestom u dužini od 1,8 km, pa zatim ponovno desno na makadam, a nakon 300 m ponovno skreće desno na šumski kolski put koji se u početku blago penje a zatim se nešto strmije spušta. Ovo je najteža dionica staze i treba biti oprezan zbog nepredvidivog oštrog kamenja i blata. Za manje iskusne bicikliste preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici. Staza se nakon 1 km ponovno spaja na makadamski put  koji vodi kroz živopisni krajobraz pašnjaka, kamenih zidova i crnogorične šume do zaseoka Dolac odakle dalje ide asfaltiranom cestom 2,3 km do početne točke.Druga varijanta: 100 m iza zaseoka  Devčići skrene se desno na makadamsku cestu s koje se pruža lijepi pogled na zaseok Dolac, a koja se nakon 2 km ponovno spaja na asfaltnu cestu kojom se nastavlja do početne točke.
Dužina staze: 12 km


STAZA 3
U početku kao i staza 1 vodi sve do odmorišta Jatare nakon čega skreće desno na akadamsku cestu kojom se nakon 2,5 km dolazi do zaseoka Dujmišići. Oni koji žele kombinirati više staza mogu 200 m prije Dujmišića na račvanju nastaviti ravno i doći na stazu 1 i 2 kod Devčića. Put prolazi kroz živopisni krajolik kamenih suhozida, prirodnih kamenih ''skulptura'', mirisnog ljekovitog bilja, a s njega se pruža vidik na krasnarske zaseoke i okolne vrhove. Ova staza je posebno zanimljiva u jesen kada se uz nju mogu pronaći pa i iskušati razni šumski plodovi (lješnjaci, drijen, glog, šipak). Od zaseoka Dujmišići  staza se dalje ponovno poklapa sa stazom 1 do početne točke.
Duljina staze: 7 km

 

STAZA 4
Kreće se od početne točke kao i kod staza 1 i 3 ali se u zaseoku Krč (na križanju cesta Senj  Štirovača) skreće lijevo prema Štirovači. Nakon 150 metara u zaseoku Anići skreće se desno asfaltiranom cestom u smjeru Zavižana tj. zaseoka Vukelići. 100 metara nakon zadnjih kuća, a prije kraja asfalta staza vodi desno makadamskom cestom koja u hladovini crnogorične i bjelogorične šume vijuga između zelenih pašnjaka ograđenih kamenim suhozidima. Nakon 1,7 km staza se lijevo odvaja na kolski put kojim se nakon 500 metara dolazi do zaseoka Ivetići. Odatle dalje nastavlja asfaltom do zaseoka Glavaši i glavne ceste kojom se vozi natrag do raskrižja Krč i dalje istim putem do početne točke. U Glavašima se može posjetiti «Krasnarski park» sa zasađenim autohtonim biljnim vrstama, uređenim stazama i klupama za odmor. Ova staza preporučljiva je onima s manje biciklističkog iskustva.
Duljina staze: 7 km

 

Kombinacija svih staza. Kreće se stazom 1 sve do Devčića te se dalje nastavlja stazom 2 preko Dolca do uprave NP Sjevrni Velebit, zatim dalje stazom 4 preko Vukelića do Glavaša, a onda stazom 3 preko Ogorka i Dujmišića do početne točke.

STAZA 5
Ova biciklistička staza osmišljena je tako da ima tri ulaza (početne točke), Vratnik, Oltari i Sv. Juraj. Od svakog ulaza staze samostalno idu nekoliko kilometara da bi se potom spojile na zajedničku kružnu stazu tzv. prsten.
Prsten je dužine 14 km i ide u smjeru Stolac-Žukalj-Tuževačka glavica-Livadice-Liskovac-Stolac.


Biciklistička stazaSTAZA 5
Ova biciklistička staza osmišljena je tako da ima tri ulaza (početne točke), Vratnik, Oltari i Sv. Juraj. Od svakog ulaza staze samostalno idu nekoliko kilometara da bi se potom spojile na zajedničku kružnu stazu tzv. prsten.
Prsten je dužine 14 km i ide u smjeru Stolac-Žukalj-Tuževačka glavica-Livadice-Liskovac-Stolac.

Opis staze:
0-prsten: od naselja Stolac staza se penje asfaltnom cestom do naselja Žukalj (1,5 km), a zatim skreće desno na makadamsku cestu kojom se vozi 3,5 km do račvanja cesta kod Tuževačke glavice, te nastavlja desno preko Vedrog polja do račvanja Livadice (3,8 km). Odatle se nastavlja ravno makadamom do naselja Liskovac (3,2 km), a zatim još 1 km asfaltom do Stolca tj. početka prstena.

I varijanta: Vratnik – prsten: staza kreće s prijevoja Vratnik sa parkirališta bivšeg motela (gdje se mogu i ostaviti automobili) makadamskom cestom u smjeru juga do naselja Alan (3,5 km), odakle dalje nastavlja asfaltnom cestom do naselja Stolac (2,7km) gdje se spaja na prsten.

II varijanta: Oltari – prsten: staza kreće iz naselja Oltari asfaltnom cestom ispod kapelice u smjeru sjevera do naselja Rakita  tj. račvanja ceste prema Tuževcu (2,6 km) odakle se dalje spušta makadamom do račvanja cesta kod Tuževačke glavice gdje se spaja na prsten.

III varijanta: Sv. Juraj – prsten: staza kreće od magistralne ceste D8 u Sv. Jurju asfaltnom cestom za Novo naselje, te se dalje serpentinama penje do naselja Hrmotine (7 km) svladavajući visinsku razliku od 600 metara. Dalje se nastavlja makadamom preko naselja Samaržije do račvanja Livadice (2 km) gdje se spaja na prsten. 1 km poslije naselja Samaržije moguće je skrenuti desno do vidikovca Crni vrh (0,7 km) gdje se nalazi protupožarna osmatračnica i odakle se pruža prekrasan pogled na podvelebitsko primorje i otoke kvarnerskog arhipelaga. Ova varijanta je najteža jer se kreće s gotovo 0 mnm  i konstantno se penje do 1000 mnm zbog čega treba ponesti dovoljno vode i ne kretati po jakom suncu jer je staza dosta otvorena bez hladovine.


SREDNJI VELEBIT

Bicilističke stazeSTAZA 1 / Brušane – Rizvanuša – Brušane
Početna točka staze nalazi se u Brušanima kod skretanja za poučnu stazu „Terezijanu“ (Stara pila). Staza skreće sa glavne ceste Gospić-Karlobag na makadamsku cestu prema Brušanskoj dulibi, te prolazi kroz krajolik bogat raznim biljnim vrstama (glog, grab, šipak, lijeska, crni bor, bukva).
Sa staze se pruža pogled na okolne vrhove od kojih se posebno ističu Konjevača i Sadikovac. Nakon 3 km stiže se na proplanak uz koji teče potok Suvaja i gdje se može zastati i otpočinuti u natkrivenoj drvenoj kućici. Staza dalje presijeca Suvaju te nastavlja drugom stranom Brušanske Dulibe. Na 9,3 km od početne točke dolazi se na križanje gdje je moguće izabrati 2 pravca - za Brušane (ruta 1a) ili za Rizvanušu (ruta 1b).
Rutom 1a skreće se ulijevo u pravcu Brušana gdje se stiže nakon 3,3 km i nakon dolaska na glavnu cestu i skretanja ulijevo stiže se do početne točke.Skretanjem udesno nakon dolaska na glavnu cestu može se kroz selo Brušane stići do Rizvanuše. Ova varijanta staze duga je 14 km.
Ruta 1b je duža tura i na križanju (9,3 km) nastavlja se ravno prema Rizvanuši. Staza prolazi kroz bukovu šumu i ljeti je osobito ugodna zbog hlada koji pruža. Prolazeći stazom pruža se lijep pogled na Dulibu i okolne vrhove. Na 17-om km dolazi se u pitoreskno podvelebitsko selo Rizvanušu gdje staza dalje nastavlja asfaltom i vodi do spajanja na glavnu cestu Gospić-Karlobag, a zatim skreće lijevo i kroz Brušane vraća se na početnu točku. Duljina staze: 24 km

 
Bicilističke stazeSTAZA 2 / Baške Oštarije – Stupačinovo – Prpići
Početna točka staze je ispred hotela „Velebno“ nakon čega se kreće desno glavnom cestom prema Karlobagu i nakon 400 m ponovno skreće desno prema selu  Stupačinovo. Ovim dijelom staza je asfaltirana i prolazi kroz bukovu šumu dok na 2,4 km skreće ulijevo na makadam. Na ovom području pruža se pogled na  Dabarske kukove sa desne strane te se prolazi podno brda Badanj. Na 3,4 km staza se počinje spuštati prema zaseoku Prpići gdje je potreban oprez zbog oštrog  kamenja i blata (manje iskusnim biciklistima preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici). Nakon 500 m staza se spaja na užu asfaltnu cestu koja vodi do glavne ceste Gospić-Karlobag (5,1 km).
Prije silaska na glavnu cestu preporuča se odlazak na vidikovac Kubus s kojeg se pruža predivan  pogled na otok Pag i more s jedne, te oštarijsku udolinu i velebitske vrhove s druge strane. Nedaleko vidikovca nalazi se planinarska kuća „Prpa“. Glavnom cestom se vraćamo prema početnoj točki odnosno hotelu  „Velebno“.
Duljina staze: 7 km

Pošto je staza relativno kratka preporučamo Vam da nastavak svog posjeta  Baškim Oštarijama provedete u šetnji poučnom stazom „Terezijana“ na kojoj ćete, u kratkom roku, iskusiti oba „lica“ Velebita - ličko i primorsko. Na Oštarijama se nalazi još jedan planinarski dom („Vila Velebita“) i to na glavnoj cesti kada se krene u  pravcu Gospića. Ukoliko ste prvi put na ovom području svakako biste trebali posjeti podvelebitski gradić Karlobag gdje se nalaze mnogi sakralni objekti od kojih je najpoznatiji kapucinski samostan s bogatom zbirkom vrijednih slika i knjiga.



STAZA JUŽNI VELEBIT

Bicilističke stazeStaza počinje uz državnu cestu D 27 Gračac - Obrovac, na odvojku za Kaštel Žegarski, odakle spuštajući se prolazi kroz krajolik obrastao niskim grmljem i makijom. Ovdje je potrebna oprezna vožnja zbog jake strmine i oštrih zavoja. Na 4,5 km moguće skretanje udesno (ruta a) na makadamski put prema Ravnom Golubiću. Nakon 1,5 km stiže se u selo odakle se pješice može nastaviti označenom planinarskom stazom do vidikovca gdje se pruža prekrasan pogled na Sastavke  ušće Krupe u Zrmanju (1 h).
Nastavak staze vodi do škole u Golubiću (5.8 km) gdje je moguća ruta b: skreće se desno na makadamsku stazu i nakon 1 km stiže se do zadnjih kuća odakle se pruža veličanstven vidik na kanjon Krupe. Ukoliko vam vrijeme dopušta preporučamo da se spustite planinarskom stazom pješice do Kudina mosta koji već stoljećima postojano odolijeva naletima vode spajajući obje obale Krupe.
Od Golubića staza dalje kreće u pravcu Kaštel Žegarskog i nakon manje od kilometra stiže do vidikovca iznad strmog kanjona rječice Krnjeze odakle se pruža pogled na ušće Krnjeze u Krupu. Od vidikovca staza se spušta prema manastiru Krupi (11,4 km) te nastavlja prema Kaštel Žegarskom (17,3 km) kroz koji protječe jedna od najljepših i najčišćih hrvatskih rijeka - Zrmanja. Ovdje se također nalazi i početak rafting staze za sve željne rafting avanture na Zrmanji.
Nakon izlaska iz naselja Kaštel Žegarski skreće se desno u pravcu Obrovca. Vozeći ovuda  pruža se pogled na  duboko usječeni kanjon Zrmanje. Nakon sela Bogatnik (23,9 km) staza se odvaja desno prema Bilišanima i nastavlja makadamskim putem. Sa staze se pružaju vidici na kanjon Zrmanje te na vrhove Velebita. Na 29,3 km staza nastavlja asfaltom prema Bilišanima gdje nakon 1.6 km skreće desno na makadam te stiže do Muškovaca gdje je kraj biciklističke staze. U Muškovcima je ujedno i kraj rafting staze. Ovdje se moguće odmoriti i okrijepiti, prošetati do Berberovog buka, obići selo Ogare, osvježiti se od ljetnih vrućina kupanjem u bistroj Zrmanji, te vožnja čamcem.
Duljina staze: 30,9 km


PRAVILA PONAŠANJA U VOŽNJI BICIKLOM:  

  1. Prije svake vožnje proučite stazu kojom mislite prolaziti! Uvijek ponesite kacigu i biciklističku odjeću, po mogućnosti svjetlije boje.
  2. Vozite po dopuštenim stazama! Ne ostavljajte duboke tragove po prirodi i ako je teren blatnjav ne radite još veće žljebove. Ne radite nove staze i putove.
  3. Nadzirite svoj bicikl! Poštujte brzinu i obazirite se na motorna vozila oko sebe, naročito ako se vozite po prometnoj cesti.
  4. Poštujte prednost na stazi! Naročito ako dolazite s leđa. Usporite,b najavite se zvoncem ili ako je potrebno stanite.
  5. Ne ostavljajte tragove! Ne bacajte otpatke za sobom. Ako stanujete ili djelujete blizu biciklističke staze pomozite zajednici u očuvanju in održavanju okoliša, flore i faune.
  6. Nikad ne plašite životinje! Iako čovjek često ne čuje vaš dolazak, životinja će to vrlo vjerojatno čuti, a onda će se uznemiriti. Sigurno ne želite uznemirene životinje, stoga budite oprezni i nikako nasilni.

* Kako pojedine dionice ovih staza idu po šumskim cestama koje koriste Hrvatske šume za obavljanje svojih djelatnost (transport drva, izvlačenje drvnih sortimenata, sječa  i sl.) treba voziti s više opreza i držati se prometnih pravila. Postoji mogućnost povremene   zabrane korištenja staza u vrijeme opsežnijih aktivnosti Hrvatskih šuma na terenu, zbog čega se je poželjno informirati prije vožnje.
** Na stazama se mogu vidjeti i tragovi životinja, srna, jelena, divljih svinja, pa i medvjeda, a one koje posluži sreća moći će ih vidjeti i u živo. Preporučljivo je ponesti dvogled.
***Za one koji ne žele susret s medvjedom ne preporuča se vožnja rano ujutro i kasno popodne.


 

Virtualne šetnje

image

Statistike

Članova : 6
Sadržaj : 134
Web Linkovi : 6
Posjete Sadržajima : 575151

Linkovi

Dinaridi-logo-HRV160

grifon