Petak, 4 Rujan 2015

Gospić - Karlobag

  • Stara Karolinska cesta

Građena u prvoj polovici 18.st. za vrijeme vladavine Karla III ovo je prva i najstarija prometnica preko Velebita. Stara Karolina je imala veliku važnost za Karlobag u ono doba pošto je njome po prvi put omogućen prijevoz tereta kolima do ove pomorske luke i iz nje. Do izgradnje Karolinske ceste predstavljala je primitivna kozja staza jedinu vezu Karlobaga sa zaleđem, na kojoj se roba prenosila konjima ili magarcima, a putnici jahali ili pješačili. Stara Karolina od Oštarija na Karlobag ide najkraćim mogućim putom. Zbog strmina i nedovoljno kvalitetne izvedbe već između 1750. i 1754. godine je izvršena rekonstrukcija trase. Širina joj je bila 4 do 6 metara a na zavojima i do 7 metara , kako bi mogla služiti za prijevoz zaprežnih kola i taljiga. Ova cesta se prestala koristiti 1786.g. nakon dovršenja Terezijanske ceste.

 

  • Poučna staza - Terezijana

terezijana1Jedna od važnih cesta izgrađenih u prošlosti preko velebitskih prijevoja radi odvijanja trgovinskog prometa između priobalja i unutrašnjosti, bila je Terezijana.

Terezijana je izgrađena 1786.g. radi boljeg povezivanja tadašnjeg pukovnijskog središta Gospić sa slobodnom lukom Karlobag, te kako bi zamijenila postojeću Karolinsku cestu kojom se putovalo sve teže zbog njenih oštrih zavoja i strmih dijelova. Nalog za izgradnju nove, modernije ceste dao je tadašnji austrijski car Josip II. Cesta je dobila ime po njegovoj majci Mariji Tereziji.

Gradnja ceste povjerena je graničarskom časniku Filipu Vukasoviću, kasnijem znamenitom graditelju Lujzijanske ceste Karlovac – Rijeka.

terezijana2Želeći upoznati što više ljudi o kulturološkoj važnosti Terezijane, Javna ustanova „Park prirode Velebit“ uredila je dio Terezijane kao poučnu stazu . Staza je namijenjena isključivo pješacima, a posebno je zanimljiva zbog prostora kojim prolazi gdje se na kratkom području dožive oba lica Velebita u njihovoj punoj ljepoti.

Ukoliko se želite na nekoliko sati vratiti u prošlost uz ugodnu šetnju u prirodi, prepustite se stručnom vodstvu vodiča Javne ustanove „Park prirode Velebit“. Naučiti ćete povijest ove ceste i nešto više o samom Velebitu, čuti poneku legendu, kao i nasmijati se anegdotama iz života ponosnih ljudi ovog kraja.

Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama (924 m .n.m.), te se spušta do sela Konjsko (655 m/n.m.) u dužini od 3 km. Ovo je duža tura i traje oko 2,5 – 3 h.

Također je u ponudi i kraća pješačka tura od oko 1,5 h gdje se prvu trećinu puta (do Oštarijskog Ždrila) slijedi Terezijanu nakon čega slijedi lagani uspon na vrh Debelu kosu (972 m/n.m.). Uspon nije zahtjevan i mogu ga proći i ljudi slabije kondicije. Nakon kraće šetnje hrptom Debele kose odakle se pružaju prekrasni vidici na Jadransko more  i otok Pag s jedne strane te dolinu Baških Oštarija s druge strane, stazom se spušta do prijevoja Oštarska vrata.

terezijana3Ministarstvo kulture je u prosincu 2007.g. donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da  povijesna cesta Terezijana ima svojstvo kulturnog dobra vezano uz Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Kako doći: Baške Oštarije su malo planinsko naselje 20 km udaljeno od Gospića prema Karlobagu.

Za sve dodatne informacije obratiti se na slijedeće kontakte: Javna ustanova «Park prirode Velebit»
tel. +385 53 560 450, +385 53 560 455
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

CJENIK možete vidjeti ovdje

 

  • Knežić - Kekićeva cesta

fontana-rekonstrukcija 185Kako ni Vukasovićeva Terezijanska cesta nije dala zadovoljavajuće rješenje i pošto se promet na toj cesti odvijao znatnim teškoćama radi nekih strmih sektora, kao i radi velikih teškoća oko održavanja kolnika, povjereno je 1841.g. Josipu Kajetanu Knežiću izrada projekta i uprava gradnje nove moderne ceste od Gospića do Karlobaga. Knežić se do tada već istakao gradnjom planinskih cesta Sv. Rok – Mali Alan – Obrovac i Karlovac – Senj.

U projektiranju ove ceste pomagao mu je njegov prvi suradnik i tadašnji graničarski natporučnik Simo Kekić.

Cesta je građena između 1844. i 1851. godine. Knežić je nažalost umro 1848.g. ne dočekavši završetak svoje treće prekovelebitske ceste.

Kao svi njihovi dotadašnji građevinski radovi, tako se i ovo posljednje Knežić-Kekićevo djelo odlikuje promišljenom trasom i solidnošću izvedbe. Cesta Gospić – Karlobag, posljednje Knežićevo i najznačajnije Kekićevo djelo, dostojan je završni kamen u životnom radu ovih dvaju zaslužnih inženjera.

kubus baske ostarijeRekonstrukcija ove ceste i njeno asfaltiranje izvršeno je šezdesetih godina 20. stoljeća.

U vrijeme izgradnje Knežić je dao izgraditi i nekoliko posebnih objekata uz cestu kao spomen na njezinu gradnju: fontanu od klesanog kamena na izvoru potoka Ljubica; te kamenu kocku (Kubus, Ura)na prijevoju Stara vrata.