Srijeda, 22 Ožujak 2017

Virtualne šetnje

 

virtualne-setnje

Linkovi

Dinaridi-logo-HRV160

                                                                                                      

 

                                                                                                                                                      

                                                                                                                                                                  

                                                                                                                                                                  

 

Brojač posjeta

249295
DanasDanas535
JučerJučer615
Ovaj tjedanOvaj tjedan1749
Ovaj mjesecOvaj mjesec11251
UkupnoUkupno249295

Prema postojećim podacima na području Velebita do danas je zabilježeno:

  • 10 vrsta vodozemaca
  • 26 vrsta gmazova
  • 23 vrste sitnih sisavaca (kukcojeda i glodavaca)
  • 23 vrste šišmiša

Velebit je područje rasprostranjenja svih triju velikih zvijeri – mrkog medvjeda (Ursus arctos ), vuka (Canis lupus ) i risa (Lynx lynx ), kao i obitavalište vidre (Lutra lutra ).

Velebit kao dinarsko krško područje, od iznimne je važnosti za vrste podzemnih staništa među kojima nalazimo 23 svojte endemične za Hrvatsku, a dio njih za Velebit.

U okviru izrade prijedloga mreže NATURA 2000, Ornitološki zavod HAZU je Velebit izdvojio kao ornitološko područje gdje populacije 18 vrsta ptica zadovoljavaju klasifikacijske kriterije za europsku mrežu NATURA 2000.

Na Velebitu se nalaze:

  • najvažnije gnjezdilište vrtne strnadice (Emberiza hortulana) (1500-2500 parova)
  • jedno od najvažnijih gnjezdilišta tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus) u Hrvatskoj
  • jedno od najvažnijih gnjezdilišta malog ćuka (Glaucidium passerinum) i planinskog ćuka (Aegolius funereus) te planinskog djetlića (Dendrocopus leucotos)

Smeđi medvjed (Ursus arctos)

smedji medvjed Medvjed je najveći kopneni mesožder premda oko 95% svojih prehranbenih potreba zadovoljava biljnom hranom - ženke u siječnju u brlogu rađaju 1 do 4 mladunčeta koji sa majkom provodu oko 1.5 godine - spolno su zreli u dobi od 3 do 4 godine, a u prirodi mogu doživjeti 10 do 20 godina.

Vuk (Canis lupus)

vuk
- ugrožena izuzetno značajna vrsta - predator koji živi u čoporu - nastanjuje cijelo velebitsko područje - zakonski zaštićen od 1995. godine

Ris (Lynx lynx)

ris - spada u podred mačkolikh zvijeri - ris je ugrožena vrsta predatora koja je prije sto godina izumrla u našim krajevima zbog nekontroliranog izlova ali se spontanim premještanjem prije trideset godina ponovo nastanila na prostoru Velebita - glavna su mu hrana parnoprstaši - srne , jeleni , divokoze i mufloni, ali hvata i sitniji plijen - ženka nakon 69 dana graviditeta u proljeće na svijet donosi 1 do 4 slijepa mladunca koji se od majke odvajaju nakon 10 mjeseci - spolno su zreli kad navrše 20 do 24 mjeseca, a žive do 18 godina

Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus)

- rijetka, plašljiva, naša najveća koka, težine 3 do 5 kg - živi u visokim planinskim šumama iznad 1000 m - hrani se pupovima, iglicama četinjara, sjemenjem,šumskim bobicama i plodovima, te raznim insektima , gusjenicama i puževima - ženka u lipnju snese 8 - 16 jaja na kojima sjedi 28 dana - pilići žive u jatu do zime, a onda se podijele u jata po spolovima - tetrijeb za vrijeme parenja (travanj i svibanj) pjeva, a u zadnjem dijelu svoga pjevanja (brušenje) ne čuje (gluhan) i ne vidi, te ga tada lovci love

Vidra (Lutra lutra L.)

vidraZaštićena, u Europi ugrožena vrsta iz porodice kuna. U Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno podataka kako bi se mogao procijeniti status populacije. Na području Parka utvrđeno je da obitava na rijekama Zrmanja, Krupa, Ričica i Lika.

Vidra je pretežno aktivna noću, a po socijalnoj strukturi teritorijalna životinja koja živi kao samac/ica, osim u doba parenja. Iako se mogu pariti tijekom cijele godine za doba parenja najčešće odabiru rano proljeće. Ženka nosi mlade 60-70 dana i obično okoti 2-3 mladunca koji sišu tri mjeseca. Vidre se za razliku od drugih zvijeri prilično dugo brinu za mlade i potrebno je proći i do 18 mjeseci dok mladi ne postanu dobri lovci koji su sposobni samostalno živjeti. Nakon dvije godine života vidre postaju spolno zrele. Uglavnom se hrani ribom, dok se u prehrani mladunaca nađu i rakovi. U nedostatku ribe pojesti će žabu, manje ptice i sisavce koje pronalazi i do 200 m daleko od vode.

Vidra se nalazi na vrhu hranidbenog lanca te njeno prisustvo na rijekama dokaz je očuvanog vodenog ekosustava što svakako doprinosi bogatstvu bioraznolikosti PP Velebita.

Česta su nerazumjevanja značaja vidre i njeno poimanje kao štetočine i «krivca» za smanjenje ribljeg fonda. Kao i svi predatori vidra neće istrijebiti svoj plijen, a u lovu lakše hvata slabije jedinke čime osigurava održavanje zdrave populacije pojedine riblje vrste.  Znanstvena istraživanja su pokazala kako za smanjenje ribljeg fonda u prirodi nije kriva vidra već glavne uzroke treba tražiti u zagađenju rijeka otpadnim vodama, suvremenim tehnikama ribolova kao i nezakonitom ribolovu.